|
OČUVANJE
- KONZERVACIJA
Stanje
u svetu
Skoro
jedna trećina(32%) vodozemaca u svetu je ugrožena, što je 1 856 vrsta.
Poređenja radi samo 12% ptičijih vrsta i 23% vrsta sisara je ugroženo.
34 vrste vodozemaca su izumrle, a 113 vrsta nije viđeno poslednjih godina
i pretpostavlja se da su izumrle. Najmanje 43% vrsta vodozemaca ima
tendenciju opadanja populacija, što ukazuje da će broj ugroženih vrsta
rasti u budućnosti.
 |
|
Grafikon br. 1
Izvor:Globalni popis amfibija
|
GLAVNE
PRETNJE VODOZEMCIMA
Glavne
pretnje vodozemcima, prema grafikonu Svetske unije za konzervaciju IUCN,
su:
|
1. Gugitak
staništa
2. Invazione
vrste
3. Upotreba
vodozemaca
4. Slučajna
smrtnost
5. Proganjanje
6. Zagađenje
7. Prirodne
katastrofe
8. Bolesti
9. Nepoznato
10. Ništa
CRVENO=
UGROŽENE VRSTE
PLAVO = NEUGROŽENE VRSTE
|
 |
Horizontalna
osa prikazuje raspon 0 do 4000 vrsta
Stanje
u Srbiji
Obzirom
na bogatstvo biodiverziteta u Srbiji i Crnoj Gori(Grafikon br. 2) i
tendenciju pada brojnosti populacija, smatramo da je neophodna hitna
edukacija šire društvene zajednice(posebno ciljnih grupa) o značaju,
bogatsvu i očuvanju vodozemaca u našoj zemlji.
 |
|
Grafikon br. 2
Procentualni udeo globalno značajnih vrsta u herpetofauni
Srbije i Crne Gore
(Izvor: Biodiverztet Jugoslavije)
|
Aproksimativan
broj vodozemaca i gmizavaca Evrope (prema Engelmann 1986, Corbett1989),
procenjen je na 74 vrste vodozemaca (amphibia) i 203 vrste gmizavaca
(reptilia).
Za
Srbiju i Crnu Goru vidimo prisusutvo 70 vrsta, 44 vrste u Srbiji i 53
u Crnoj Gori !
 |
Grafikon
br. 3
Ukupan broj taksona vodozemaca i gmizavaca u okviru razlicitih taksonomskih
kategorija na podrucju Srbije i Crne Gore
|
Uredba o zaštiti prirodnih retkosti
Republike Srbije
Uredba je objavljena u "Službenom glasniku RS", br. 50/93
i 93/93.
Član 1.
Ovom uredbom određuju se divlje vrste biljaka i životinja koje se, radi
očuvanja biološke raznovrsnosti, odnosno prirodnog genofonda, kao prirodne
retkosti od izuzetnog značaja, stavljaju pod zaštitu i određuje I stepen
njihove zaštite.
Član 2.
Pod zaštitu I stepena stavljaju divlje biljke navedene u Spisku I -
Vrste biljaka zaštićene kao prirodne retkosti i divlje životinje navedene
u Spisku II - Vrste životinja zaštićene kao prirodne retkosti, koji
su odštampani uz ovu uredbu i čine njen sastavni deo.
Zaštita prirodnih retkosti čiji je opstanak u prirodnim staništima ugrožen
u takvom stepenu da pripadaju vrstama koje će bez posebnih mera zaštite
ubrzo iščeznuti (vrste u opasnosti) ili postoji opasnost od njihovog
iščezavanja (ranjive vrste) obezbeđuje se na celom području Republike,
a pojedinih vrsta samo na određenom području odnosno delu područja,
naznačenom u Spisku I i Spisku II, na kome je utvrđeno da te vrste po
stepenu ugroženosti pripadaju vrstama u opasnosti ili ranjivim vrstama.
Član 3.
Zaštitom I stepena smatra se zabrana korišćenja, uništavanja i preduzimanja
drugih aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti divlje vrste biljaka i
životinja zaštićene kao prirodne retkosti i njihova staništa.
U smislu stava 1. ovog člana zabranjeno je:
1) uništavati jedinke zaštićenih vrsta biljaka i njihove razvojne oblike
branjem, sakupljanjem, sečenjem ili čupanjem iz korena, ugrožavati ili
uništavati njihova staništa;
2) hvatati, zarobljavati, ubijati ili ozleđivati zaštićene vrste životinja,
uništavati ili sakupljati njihova jaja, čak iako su prazna, uništavati
ili ugrožavati njihova staništa, gnezda i legla i uznemiravati ih bukom
ili na drugi način, posebno u periodu gnežđenja i odgajanja mladih;
3) izvoziti zaštićene vrste i njihove razvojne oblike, osim u slučajevima
i pod uslovima određenim zakonom kojim se uređuje zaštita životne sredine,
odnosno zaštita kulturnih dobara;
4) pribavljati, preparirati ili na drugi način prerađivati žive ili
mrtve primerke zaštićenih vrsta;
5) držati žive ili mrtve primerke zaštićenih vrsta ili njihovih razvojnih
oblika, odnosno prepoznatljivih derivata radi isporuka, nuditi ih na
prodaju, prikazivati u komercijalne svrhe, vršiti isporuku radi prodaje
ili zamene, odnosno trampe za drugu robu.
Član 4.
Nađeni ozleđeni ili mrtvi primerci prirodnih retkosti ustupaju se prirodnjačkom
muzeju, a ukoliko su nađeni na području zaštićenog prirodnog dobra,
ustupaju se organizaciji koja upravlja tim zaštićenim prirodnim dobrom.
Član 5.
Zaštićeni živi ili mrtvi primerci prirodnih retkosti i njihovi razvojni
oblici mogu se pribavljati, držati, prikazivati i isporučivati uz prethodno
pribavljen dokaz da su:
1) sakupljene ili odgajene u svrhe naučnog istraživanja ili ponovnog
naseljavanja (reintrodukcije) u prirodna staništa, odnosno čuvanja genetičkog
materijala u za to registrovanim institucijama, pod uslovom da se sakupljanjem
ne ugrožava stabilnost populacije vrste u prirodnom staništu;
2) zatečene u posedu zooloških i botaničkih vrtova, arboretuma i muzeja,
naučnih i obrazovnih istitucija, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i
organizacija koje upravljaju zaštićenim prirodnim dobrom, a služe u
svrhe naučnih istraživanja, obrazovanja, naučno-tehničke i kulturne
saradnje.
Dokaz, odnosno uverenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog člana
izdaje ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine, a za primerke
iz muzejskih zbirki ministar nadležan za poslove kulture.
Član 6.
O zaštićenim prirodnim retkostima stara se Zavod za zaštitu prirode
Srbije, kao i imaoci prirodnih retkosti utvrđivanjem aktivnosti i preduzimanjem
mera na njihovoj zaštiti i očuvanju, praćenju stanja i istraživanju
načina zaštite i povećanja brojnosti, prezentaciji i popularizaciji,
u skladu sa ovom uredbom i programom zaštite prirodnih retkosti.
Programom iz stava 1. ovog člana utvrđuju se uslovi i mogućnosti za
ponovno naseljavanje prirodnih retkosti u prirodna staništa.
Član 7.
Novčanom kaznom od najmanje 400.000.000 dinara do najviše utvrđenog
iznosa Zakonom o privrednim prestupima, kazniće se za privredni prestup
preduzeće ili drugo pravno lice, ako postupi suprotno odredbama člana
3. ove uredbe.
Novčanom kaznom od najmanje 20.000.000 dinara do najviše utvrđenog iznosa
Zakonom o privrednom prestupima, kazniće se za privredni prestup iz
stava 1. ovog člana i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom
licu.
Uz novčanu kaznu iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći i zaštitna
mera oduzimanja predmeta kojima je izvršen privredni prestup ili su
nastali izvršenjem privrednog prestupa.
Član 8.
Novčanom kaznom od najmanje 10.000.000 dinara do najviše utvrđenog iznosa
utvrđenog Zakonom o prekršajima, kazniće se za prekršaj fizičko lice
ako postupi suprotno odredbi člana 3. ove uredbe.
Uz novčanu kaznu iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći i zaštitna
mera oduzimanja predmeta kojima je izvršen prekršaj ili su nastali izvršenjem
prekršaja.
Član 9.
Novčanom kaznom od najmanje 100.000.000 dinara do najviše utvrđenog
iznosa Zakonom o prekršajima, kazniće se za prekršaj preduzeće ili drugo
pravno lice, ako:
1) postupi na način iz člana 5. ove uredbe a ne pribavi dokaz uverenja;
2) vrši ponovno naseljavanje prirodnih retkosti u prirodna staništa
suprotno donetom programu.
Novčanom kaznom od najmanje 10.000.000 dinara do najviše utvrđenog iznosa
Zakonom o prekršajima, kazniće se za prekršaj iz stava 1. ovog člana
i odgovorno lice u preduzeću ili drugom pravnom licu.
Član 10.
Novčanom kaznom od najmanje 50.000.000 dinara do najviše utvrđenog iznosa
Zakonom o prekršajima, kazniće se za prekršaj preduzetnik, ako:
1) postupi suprotno odredbi člana 3. ove uredbe;
2) postupa na način iz člana 5. ove uredbe a ne pribavi dokaz - uverenje;
3) vrši ponovno naseljavanje prirodnih retkosti u prirodna staništa
suprotno donetom programu.
Uz novčanu kaznu iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći i zaštitna
mera oduzimanja predmeta kojima je prekršaj izvršen ili su nastali izvršenjem
prekršaja.
Član 11.
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom
glasniku Republike Srbije".
PAŽNJA!
ISPOD
JE IZVOD
IZ LISTE UREDBE, SAMO VODOZEMACA,
DOK SU OSTALE KLASE BILJAKA I ŽIVOTINJA IZOSTAVLJENE!!!
VII.
Klasa Amphibia - vodozemci
1. Familija Salamandridae (daždevnjaci i mrmoljci):
1) Salamandra atra (crni daždevnjak);
2) Salamandra salamandra (šareni daždevnjak);
3) Triturus vulgaris (mali mrmoljak);
4) Triturus alpestris (planinski mrmoljak);
5) Triturus cristatus (veliki mrmoljak);
6) Triturus dobrogicus (podunavski mrmoljak);
7) Triturus carnifex (glavati mrmoljak);
8) Triturus karelinii (dugonogi mrmoljak).
2. Familija Discoglossidae (žabe mukači):
1) Bombina bombina (crvenotrbi mukač);
2) Bombina variegata (žutotrbi mukač).*)
3. Familija Bufonidae (žabe krastače):
1) Bufo viridis(zelena krastača);*)
2) Bufo bufo (obična krastača).*)
4. Familija Hylidae (žabe kreketuše):
1) Hyla arborea (kreketuša).*)
5. Familija Pelobatidae (žabe češnjarke):
1) Pelobates fuscus (obična češnjarka);
2) Pelobates syriacus balcanicus (balkanska češnjarka).
6. Familija Ranidae (prave žabe):
1) Rana arvalis (močvarna žaba);
2) Rana graeca (grčka žaba);
3) Rana dalmatina (šumska žaba);*)
4) Rana temporaria (žaba travnjača).*)
dopunjeno
30. oktobar 2006.
VRATI
ME NA POČETNU STRANICU
|
